Književna radionica Rašić



Selvedin Avdić




Selvedin Avdić rođen je 1969. godine u Zenici. Radi kao urednik online magazina Žurnal.

Do sada je objavio zbirku priča Podstanari i drugi fantomi, romane Sedam strahovaKap veselja, i „intimnu monografiju“ Moja fabrika. Roman Sedam strahova je objavljen u Bosni i Hercegovini (dva izdanja), Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Egiptu, Turskoj, Velikoj Britaniji (dva izdanja) i Danskoj, a priprema se špansko izdanje.

Ušao je u širi izbor za nagradu IMPAC Dublin Award i u uže izbore za nagrade Science Fiction and Fantasy Translation Award u Kaliforniji, Jutarnjeg lista u Zagrebu i „Meša Selimović“ u Tuzli. Britanski Guardian uvrstio je roman među najbolja paperback izdanja objavljena u 2014. godini.

Prema motivima knjige Moja fabrika napravljena je višestruko nagrađivana pozoršna predstava.

Posljednji roman Kap veselja do sada je objavljen u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U pripremi su englesko i makedonsko izdanje.




Roman

A5, 148 str.

Cena:
500 din.


 








Pročitajte odlomak!



Miran se nakon rata vratio u grad onoga dana kada je, nakon zemljotresa i velike poplave, minuo zvuk zubarske bušilice. Pokušat će živjeti mirno, u oronuloj zgradi, sa živopisnim susjedima i uspomenama, započet će ljubavnu vezu s Verenom, bivšom ženom Kralja Banana koji je uz, recimo Hondu, anđela u kožnoj jakni, samo dio moćne i neobične galerije likova romana Kap veselja Selvedina Avdića. Miranovo pripovijedanje smjenjivat će se sa sveznajućim pripovijedanjem šefa sale hotela Metalurg u gradu „kolijevci proletarijata“, a ispričana bit će priča o... teško je reći čemu sve. No, o mraku svakako, o otvorenim vratima podzemnog svijeta koji je prokuljao u ljude, o zlu koje raste i dolazi, o padu i sumraku civilizacije, o tjeskobi i paranoji, o onome od čega kao od nekog apokaliptičnog ili tamnog futura općenito, strepimo. U ovoj se knjizi susreću ontološka i psihološka pomutnja i rafinirana estetika Davida Lyncha s osobnom memorijom i nešto nostalgije za progresom i optimizmom socijalističkog razdoblja, koji je kao i sve drugo nastao na nesolidnim temeljima, na „klupku zmija“, kako to kaže inženjer rudarstva Arhitektu u romanu. Kap veselja je klupko značenja i simbola, vrh večeri i pjesma za fajrunt. Selvedin Avdić je opet napisao roman koji nadilazi horizonte iščekivanja, granice žanrova i, sasvim sigurno, koji će nadići i granice jezika na kojemu je napisan.
Kruno Lokotar

 



Puna desktop verzija ove stranice




KrR @ Instagram