Zoran Žmirić je rođen u Rijeci 1969. godine. Član je Hrvatskog društva pisaca. Prevođen je na engleski, italijanski, poljski, slovenački i ukrajinski jezik.
Dosad je objavio: Kazalište sjena (Adamić, 2002), Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005), Blockbuster (VBZ, 2009, AdPublik, 2012, Brambles / Amazon, 2015, Fabula, 2018), Riječke rock himne (KUD Baklje, 2011), Snoputnik (Hrvatsko društvo pisaca, 2014), Zapisano metkom (Studio TiM, 2015), Putovanje desnom hemisferom (Hena com, 2017), Pacijent iz sobe 19 (Hena com, 2018) i Kaleidoskop (Hena com, 2019).
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: finalista je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis – Blockbuster (2009) i finalista tportalove književne nagrade za najbolji roman – Blockbuster (2010). Dobitnik je nagrade „Književno pero” Hrvatskog književnog društva za knjigu godine – Blockbuster (2010) i Godišnje nagrade Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011). Finalista je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis – Putovanje desnom hemisferom (2014). Pobednik je konkursa za super kratku priču CeKaPe (2013). Finalista je Međunarodnog konkursa „Vranac” za najbolju kratku priču književnog festivala „Odakle zovem” (2016). Finalista je književih nagrada „Fran Galović”, „Ksaver Šandor Gjalski”, „Kamov”, „Fric” i književne nagrade tportala – Pacijent iz sobe 19 (2019). Dobitnik je nagrade čitalaca „Fran Galović” za najbolji roman – Pacijent iz sobe 19 (2019).
Roman, 2019.
A5, 190 str.
Žmirić je trenutačno jedno od najboljih i najubojitijih pera hrvatske književnosti. Blockbuster i Pacijent iz sobe 19 možemo ubrojiti u sam vrh hrvatske, ali i europske antiratne proze.
Denis Derk, Večernji list
Sjajan, društveno bitan roman. Čitati, pamtiti, dugo nositi u sebi.
Davor Špišić, Jutarnji list
Da je ostao samo na ratnoj priči, Žmirić bi iza sebe imao još jedan sjajan roman, ali on je krenuo i korak dalje... Potrebne su nam ovakve knjige - hrabre, jasne i direktne. Uočiti ono što nije dobro prvi je korak na putu oporavka. A Žmirić je to u ovom romanu napravio.
Marinko Krmpotić, Novi list
Iznimno djelo, knjiga koju mora pročitati svako misleće biće s ovih prostora. Prvi veliki antiratni roman koji za temu, mjesto i vrijeme radnje, ima Domovinski rat. Time nastavlja niz Remarquea i Tri ratna druga, Hemingwaya i Zbogom oružje, Krleže i Barake 5B.
Bojana Radović, Večernji list
Zoran Žmirić je majstor neočekivanih završnih romanesknih obrata i istančane psihološke karakterizacije, pogotovo kad su u pitanju ratne priče koje u njegovoj interpretaciji uvijek zadiru duboko u istinu koju nije uvijek lako podnijeti, baveći se nuspojavama kolektivnog i onim neizrecivim što dobra književnost ipak zna nepogrešivo formulirati.
Marina Vujčić
Žmirić je neumoran i angažiran kritičar društva, dobar promatrač i duhovit pisac, jedan od najuvjerljivijih i najvažnijih glasova književnosti ovih prostora. Ne sjećam se kada sam zadnji put pročitala tako potresnu, pametnu i točnu knjigu na tu temu.
Anne-Kathrin Godec
Žmirić je najaktualniji, najmanje eskapistički autor hrvatske suvremenosti i zato bi ga trebalo obavezno čitati. Rijeka od Kamova nije imala življu spisateljsku ruku. Ono što je Žmirić potpisao, ljudi izbjegavaju šaptati na ulici.
Dario Grgić, Bibliovizor HRT
660 din.