Autori


A    B    C    Č    Ć    D        Đ    E    F    G    H    I    J    K    L    LJ    M    N    NJ    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Milen Alempijević
Milen Alempijević


Milen Alempijević (1965, Čačak) je pripovedač, romansijer i esejista. Piše o filmu, džezu i animaciji. Autor je desetak knjiga različitih žanrova iz oblasti beletristike.

Konjske širine, priče, 2019.

Selvedin Avdić
Selvedin Avdić


Selvedin Avdić rođen je 1969. godine u Zenici. Radi kao urednik online magazina Žurnal. Do sada je objavio zbirku priča Podstanari i drugi fantomi, romane Sedam strahova i Kap veselja, i „intimnu monografiju“ Moja fabrika.

Kap veselja, roman, 2019.

Danijel Banulesku
Danijel Banulesku


Danijel Banulesku (1960, Bukurešt) je romansijer, pesnik i pozorišni pisac. Dobitnik je Evropske nagrade za poeziju (koju dodeljuje grad Minster, u Nemačkoj, i koju je dobio zajedno sa Ernestom Vihnerom), nagrade Rumunske Akademije (za roman) i, u dva navrata, Nagrade saveza pisaca Rumunije (za poeziju i za dramu).

Ljubim te u dupe, voljeni vođo!, roman, 2019.

Ivana Bodrožić
Ivana Bodrožić


Ivana Bodrožić rođena je 1982. godine u Vukovaru. Poeziju objavljuje u raznim književnim časopisima, a uvrštena je i u antologiju suvremene hrvatske poezije Utjeha kaosa Miroslava Mićanovića, kao najmlađa autorica, kao i u antologiju Damira Šodana Drugom stranom.

In a Sentimental Mood, pesme, 2018.

Leon Bogdanov
Leon Bogdanov


Leon Bogdanov (1942–1987), pisac i slikar, pripadnik lenjingradske nezvanične kulture. Eksperti književne nagrade Nova književnost (NOS) uvrstili su Zapise o pijenju čaja i zemljotresima među četrdeset ključnih dela iz oblasti nefikcije koja su obeležila rusku književnost u XX veku (2012).

Zapisi o pijenju čaja i zemljotresima, dnevnik, 2022.

Kosta Bunuševac
Kosta Bunuševac


Kosta Bunuševac rođen je 1948. godine u Splitu. Odrastao je na Vračaru, a diplomirao na ALU u klasi Stojana Ćelića u Beogradu. Na Akademiji lepih umetnosti predavao je od 1999. do 2007. godine. Radio je mnoge televizijske emisije i na filmu. Sarađivao je s nizom rok grupa.

Slike od reči, eseji, 2015.

Darko Cvijetić
Darko Cvijetić


Darko Cvijetić je rođen 11. januara 1968. u mestu Ljubija Rudnik (BiH). BiH prozaist, pesnik i reditelj u Pozorištu Prijedor. Dela su mu prevođena na nemački, francuski, engleski, hebrejski, poljski, jidiš...

Schindlerov lift, roman, 2019.
Što na podu spavaš, roman, 2020.
Noćna straža, proza, 2021.
Previše mi to. Osam djevojčica, roman, 2024.

Branko Ćurčić
Branko Ćurčić


Branko Ćurčić rođen je 1980. u Somboru. Diplomirao je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Objavio je zbirke priča Vetrenjača (2006) i Sam svoj jatak (2014).

Iz mraka, roman, 2021.

Dmitrij Danilov
Dmitrij Danilov


Dmitrij Danilov (1969) savremeni ruski pesnik i prozaista.
Objavio je pet pesničkih zbirki: I razilazimo se po kućama (2014), Prekidač (2015), Dva stanja (2016), Sivo nebo (2017) i Tuga će trajati večno (2018), romane Horizontalni položaj (2010), Opis grada (2012), Saša, zdravo! (2021) i drame Čovek iz Podoljska (2016), Serjoža je vrlo glup (2017), Izjave svedoka (2018), Šta ste radili sinoć? (2019) i Odabrati trojicu (2020).

Tuga će trajati večno, pesme, 2023.

Marko Dejanović
Marko Dejanović


Marko Dejanović rođen 1982. u Banjaluci. Kratke priče objavljivao u hrvatskim, srpskim i crnogorskim časopisima, novinama i zbornicima. Knjigu kratkih priča Belzebubov notes objavio je 2011. Za roman Karte, molim! dobio je nagradu Hrvatskog društva pisaca Janko Polić Kamov.

Karte, molim!, roman, 2016.

Leonid Ivanovič Dobičin
Leonid Ivanovič
Dobičin


Leonid Ivanovič Dobičin (1894–1936) prve priče je objavio 1924. godine u lenjingradskom časopisu Ruski savremenik. Njegove priče iz zbirki Susreti s Liz (1927) i Portret (1931) prikazuju sukob starog ruskog sveta s novom, sovjetskom realnošću. Nakon objavljivanja romana Grad N, Dobičin je oštro kritikovan zbog formalizma. Po završetku sastanka u lenjigradskom Udruženju pisaca, 25. marta 1936, Dobičin je nestao.

Priče, 2019.

Rastislav Durman
Rastislav Durman


Rastislav Durman rođen je u Senti 1956. godine. Autor je četiri televizijske serije, četrdesetak radio i TV drama, stotinak dokumentarnih filmova, tri (i po) knjige proze.

Božanstvena, rimejk 2016, roman, 2016.

Ivančica Đerić
Ivančica Đerić


Spisateljica i pesnikinja, rođena je u Sisku 1969. i odrasla u Prijedoru. U Zagrebu je diplomirala na Fakultetu političkih nauka, a magistrirala je na Univerzitetu Carleton u Otavi. Živi u Torontu i radi u informatičkoj industriji.

Ivančica Đerić
Marko Đorđević


Marko Đorđević je osnovne i master akademske studije završio na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na Katedri za srpsku književnost i jezik sa komparatistikom. Piše doktorsku disertaciju iz oblasti usmene lirike. Upravlja Vaspitno-obrazovnim sistemom „Kosta Vujić”, koji je predstavljao i na Tedx konferenciji. Naučne radove iz oblasti narodne književnosti i etnologije objavio je u zbornicima sa konferencija i u književnom časopisu Folkloristika. Jedan je od urednika pesničkog zbornika Tajni grad (PPM Enklava, 2022). Autor romana Nije to ništa (Areté 2016). Živi i radi u Beogradu.

Milan Glavaški
Milan Glavaški


Milan Glavaški je rođen u Bečeju 1970. godine i od tada luta. Od svoje šeste godine uspešno je odustajao od muzičke karijere i vraćao joj se. Do sada je pisao pesme, ponešto producirao i svirao na tri albuma Eve Braun, albumu Popcyclopedia benda Popcycle i na sedam albuma Rebel Stara.

Dan na tisi, pesme, 2022.

Grupa autora – Tebi u lice
Grupa autora


U ovom zborniku zastupljeni su pesnici i pesnikinje koji unazad godinama nastupaju na sceni Poezin kao slem performeri.

Tebi u lice, pesme, 2019.

Grupa autora – Sićušne priče
Grupa autora


Mikropriča je stilski eksperiment, samoinicijativno ispitivanje granica proze, maksimalna redukcija teksta do tačke gde on prestaje da bude proza i pretvara se u smislen zbir nasumično spojenih reči i fraza. Kada uspeju da stanu na korak pre te tačke, srpski prozaisti stvaraju vrlo upečatljivu, potentnu i kvalitetnu mikroprozu koja u tek nekoliko rečenica ili pasusa uspeva da dočara svu surovost, raznolikost i nesnađenost sveta oko njih.

Sićušne priče, 2021.

Aleksandar Gubaš
Aleksandar Gubaš


Aleksandar Gubaš je rođen 1965. godine u Puli (SFRJ), a od 1988. živi u Beogradu. Interesuje se za budućnost još od detinjstva, koje je proveo u Šijanskoj šumi. Vodi autorski blog Knjigoskop.com, koji se bavi književnošću za decu i mlade.

Gajba, roman, 2019.

Monika Herceg
Monika Herceg


Monika Herceg je rođena 1990. u Sisku. Knjiga Početne koordinate u izdanju Goranovog proljeća objavljena je 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno delo na temu zavičaja i/ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvenac izdan 2018. godine i međunarodnom nagradom Mostovi struge.

Početne koordinate, pesme, 2019.

Ana Isaković
Ana Isaković


Ana Isaković, 1977. Urednica arhiva Centra za kulturnu dekontaminaciju. Kao mala, učestvovala je na konkursima za poeziju, a onda je prestala. Vratila se posle petnaest godina. 

Melinda Minhauzen, pesme, 2022.

Igor Isakovski
Igor Isakovski


Igor Isakovski (1970–2014), pesnik, prozaista, pripovedač, urednik. Osnivač i direktor Kulturne ustanove Blesok.

Tako da, pesme, 2017.

Ivan Josimov
Ivan Josimov


Ivan Josimov je rođen 1965. godine u Beloj Crkvi. Radio je u nekoliko lokalnih medija u Beloj Crkvi i Vršcu.

Cipele ušnirane zmijama, roman, 2023.

Aleksandra Jovanović
Aleksandra Jovanović


Aleksandra Jovanović, rođena je 23. jula 1996. godine u Vranju. Dobitnica je nagrade „Mladi Dis” za 2020. godinu, za pesničku zbirku Jagma (2020). Napisala je roman za decu i mlade Crna ptica (2020) za koji je dobila Nagradu Politikinog Zabavnika i nagradu grada Niša „Maleni cvet”.

Prsti u psećem krznu, pesme, 2022.

Aleksandra Jovičić
Aleksandra Jovičić


Aleksandra Jovičić je rođena 1986. godine u Prištini, odrasla u Orahovcu. Objavljivala je priče, pesme i eseje u regionalnim i inostranim zbornicima i književnim časopisima. Poezija joj je prevođena na engleski i arapski jezik. Dobitnica je Nagrade Mak Dizdar mladom pjesniku za najbolju neobjavljenu zbirku pesama (Stolac, 2017).

Naše male smrti, pesme, 2020.

Amila Kahrović Posavljak
Amila Kahrović Posavljak


Amila Kahrović Posavljak rođena je 1984. godine u Sarajevu. Bavila se političkim novinarstvom, a nakon što je njena prva zbirka pjesama Koščice osvojila regionalnu Nagradu Mak Dizdar (2016), napušta sve i potpuno se posvećuje književnosti.

Smrtova djeca, roman, 2019.
Izvedeni iz kičmi, roman, 2020.

Marija Kostić
Marija Kostić


Marija Kostić je rođena 1985. godine u Beogradu. I kao srednjoškolka je pisala poeziju i kratku prozu – neke od pesama su objavljivane u književnim časopisima, a za prozu je osvojila dve Pekićeve nagrade.

Kako nastaje crna, pesme, 2022.

Daniel Kovač
Daniel Kovač


Daniel Kovač rođen je u Pančevu 1974. Objavio romane Logika reke, pruge i otpada (2002), Carstvo (2007), Uzvodni bluz (2009) i Klara i leksikon minimalnog života (2014). Član rokenrol grupe Jarboli i folk-bluz grupe Jesenji orkestar.

Kraljevstvo rit, roman, 2021.
Radio-dani, eseji, 2022.
Objašnjenja nisu potrebna, roman, 2023.

Mihail Kuzmin
Mihail Kuzmin


Mihail Kuzmin (1872–1936), pesnik i prozni pisac. Proslavio se u okviru simbolizma, uticao je na vodeće predstavnike futurizma (Hlebnjikov) i akmeizma (Ahmatova, Mandeljštam), a neke od svojih najboljih pesničkih knjiga objavio je u sovjetskoj Rusiji.

Aleksandrijske pesme, 2022.

Ognjenka Lakićević
Ognjenka Lakićević


Ognjenka Lakićević je rođena u Beogradu, gde i dalje živi. Zbirke: Ispod stepeništa (2002, Mali Nemo), Ulubljenja (internet izdanje), Troje (2016, Samizdat, grupa autora). Članica rok grupe Autopark.

Ljubavna pisma Guglu, pesme, 2017.

Konstantin Leontjev
Konstantin Leontjev


Konstantin Nikolajevič Leontjev (1831–1891) bio je ruski pisac, filozof, kritičar i publicista konzervativno-carističke provenijencije. Leontjevljevo najznačajnije delo je zbirka eseja Istok, Rusija i slovenstvo (1885–1886). Njegove estetičke i političke teorije imaju sličnosti s teorijama Ničea i Špenglera.

Egipatski golub, roman, 2021.

Zorana Maravić
Zorana Maravić


Zorana Maravić rođena je 1985. godine u Beogradu. Piše fragmentarnu prozu i poeziju. Objavila je delove romana na regionalnim književnim portalima Strane i Astronaut.

Ne može sunce da čeka, roman, 2022.

Jelena Marinkov
Jelena Marinkov


Jelena Marinkov je rođena 1993. godine u Kikindi. Dobitnica je nagrade „Đura Đukanovˮ 2015. godine za zbirku priča Ispuštene priče, nagrade „Bal u Elemiruˮ za humorističko-satiričnu priču 2017. godine i prve nagrade na konkursu za najbolji esej o Disu 2020.

Karantin u paklu, pesme, 2021.

Bojan Marjanović
Bojan Marjanović


Bojan Marjanović radi kao urednik u magazinu Liceulice, zajedno s Tijanom Spasić uređuje književno-tribinski program Gradska knjižnica, a novinske tekstove i književnu kritiku objavljuje u medijima širom Jugoslavije.

Politika, pornografija, poezija, pesme, 2016.
Između dva rata, pesme, 2016.
Sutra ćemo, roman, 2017.

Petar Matović
Petar Matović


Petar Matović rođen je 1978. Završio je studije Srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju i eseje. Pesme su mu prevedene na poljski, katalonski, nemački, francuski, slovenački, rumunski, portugalski, španski i engleski.

Koferi Džima Džarmuša, pesme, 2009.
Kao eho na sonaru, izabrane pesme, 2024.

Petar Matović
Anđela Milinković


Anđela Milinković završila je osnovne i master studije istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu, sa fokusom na modernu umetnost. Nekoliko godina je radila na kustoskim izložbenim projektima i u oblasti upravljanja muzejskim zbirkama. U prošlosti su je okupirali i aikido, psihodrama i aktivistički horovi. Od 2020. godine radi za nemačku IT firmu, piše poeziju i čeka da vidi kojim novim interesovanjima će je život iznenaditi.

Godine Mondrijana, pesme, 2023.

Kristian Novak
Kristian Novak


Kristian Novak diplomirao je kroatistiku i germanistiku, te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Črna mati zemla, roman, 2017.
Ciganin, ali najljepši, roman, 2017.
Slučaj vlastite pogibelji, roman, 2023.

Krsta Popovski
Krsta Popovski


Krsta Popovski (Skoplje, 1968), diplomirao je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Objavio je četiri knjige poezije: Dvoglasja, Paganalije, Iskušenja i Savez. Autor je romana Tata, Ej, Sudbine, Trudovi, Ina, Nevreme i Ima boga.

Nevreme, roman, 2020.
Ima boga, roman, 2023.

Marija Stojanović
Marija Stojanović


Marija Stojanović je rođena 1974. godine u Beogradu, gde je diplomiralana Katedri za dramaturgiju Fakulteta dramskih umetnosti. Piše poeziju i drame, a ponekad i filmske i televizijske scenarije, te pesme za muziku savremenih kompozitorki i kompozitora.

Metafizički rajsferšlus, pesme, 2019.

Siniša Stojanović
Siniša Stojanović


Siniša Stojanović, 1981. Beograd. Slobodni umetnik, književnik, pesnik i prozaista, producent kulturnih događaja, performer, ton majstor...

Pisma Marlonu Brandu, roman, 2018.

Vukašin Štreker
Vukašin Štreker


Vukašin Štreker rođen je 1978. u Beogradu. Objavljuje romane, priče, poeziju. Njegov samoizdati roman Paklena šljiva našao se u najužem izboru na konkursu VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman u regionu 2011.

Zabrana upotrebe vatre i vode, roman, 2014.
Srčanost, roman, 2016.
Izdah odrubljene glave, pesme, 2018.
Daleko od Menhetna, priče, 2019.

Marko Tomaš
Marko Tomaš


Marko Tomaš je rođen u Ljubljani 1978. godine. Poeziju i prozu objavljivao u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevođene na talijanski, poljski, francuski, njemački i engleski jezik. 

Kolodvor i paranoja, eseji, 2016.
Pisma s juga, eseji, 2019.

Neven Ušumović
Neven Ušumović


Neven Ušumović rođen je 1972. godine u Zagrebu. Objavio je zbirke priča 7 mladih (1997), Makovo zrno (2009), Rajske ptice (2012) i roman Ekskurzija (2001). Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction (2010). Osim na engleski, prevođen je na njemački, španjolski, mađarski i slovenski jezik.

U stočnom vagonu, priče, 2014.

Radenko Vadanjel
Radenko Vadanjel


Radenko Vadanjel je rođen 1962. u Puli. Zbirku pesama Lekcija o postojanosti objavio je 1999, roman Dnevnik besposličara 2006, zbirku pesama Čovjek s tri pupka 2010, zbirku priča Mišomor za rođake 2013, roman Zdravo, dragi ubojice! 2017, a roman Sakramenti i kotlovina 2019. godine.

Zdravo, dragi ubojice!, roman, 2020.

Ivan Vidak
Ivan Vidak


Ivan Vidak je rođen u Somboru 1981. godine. Od 1999. godine živi i radi u Zagrebu, gde je diplomirao dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti.

Ugljik na suncu, priče, 2017.
Radio Siga, roman, 2021.

Srđan Vučinić
Srđan Vučinić


Srđan Vučinić (Beograd, 1970) je esejista i pripovedač. Objavio je Nezajaz, drame i druge priče (2013) i Muzej Havaji: priče (2015). Dobitnik je Stipendije „Borislav Pekić” (2009), kao i Nagrade „Biljana Jovanović” (2024).

Srećni dani, priče, 2023. (Nagrada „Biljana Jovanović”)

Vuk Vučković
Vuk Vučković


Vuk Vučković rođen je 1990. godine u Beogradu. Objavio je zbirku pesama Kriške sunca / setovi noževa u okviru edicije Prva knjiga Matice srpske 2020.

Afera: štampanja, štampanja, pesme, 2021.

Željana Vukanac
Željana Vukanac


Željana Vukanac je rođena 1990. u Zadru. Njena prva zbirka poezije Prostori (2019) nagrađena je 2018. godine prvom nagradom Književnog konkursa „Mak Dizdar” u Stocu. Uglavnom živi kao književni junak.

U talasima tela, pesme, 2020.

Leopold fon Zaher-Mazoh
Leopold fon Zaher-Mazoh


Leopold fon Zaher-Mazoh bio je austrijski pisac istorijskih romana i romana sa temama iz alternativne seksologije.

Venera u krznu, roman, 2017.

Vlad Zografi
Vlad Zografi


Vlad Zografi je rođen 1960. u Bukureštu. U književnosti je debitovao 1990. Objavljivao je priče, romane i pozorišne komade.

Sporedni efekti života, roman, 2020.

Zoran Žmirić
Zoran Žmirić


Zoran Žmirić je rođen u Rijeci 1969. godine. Član je Hrvatskog društva pisaca. Prevođen je na engleski, italijanski, poljski, slovenački i ukrajinski jezik.

Pacijent iz sobe 19, roman, 2019.